Kristianidad: Paggiddiatan a nagbaetan dagiti rebision

Manipud iti Wikipedia, ti nawaya nga ensiklopedia
Content deleted Content added
m +pungol
m r2.7.3) (Robot: Agsuksukat kk:Мәсіхшілік idiay kk:Христиандық
Linia 105: Linia 105:
[[kab:Tamasiḥit]]
[[kab:Tamasiḥit]]
[[kg:Kiyesu]]
[[kg:Kiyesu]]
[[kk:Мәсіхшілік]]
[[kk:Христиандық]]
[[kn:ಕ್ರೈಸ್ತ ಧರ್ಮ]]
[[kn:ಕ್ರೈಸ್ತ ಧರ್ಮ]]
[[ko:기독교]]
[[ko:기독교]]

Rebision manipud idi 21:21, 15 Enero 2013

Ti Kristianidad (manipud ti Taga-ugma a Griego: Χριστιανός, romanisado: Christianos[1]) ket maysa a namatmati ti maysa a dios ken Abraham a relihion[2] a naibatay iti biag panursuro ni Hesus a kas ti nairepresenta dagiti kanonikal nga ebanghelio ken dagiti dadduma pay a sinursuratan ti Baro a Tulag.[3] Ti panursurot ti pammati a Kristiano ket naamammoan a kas dagiti Kristiano.[4]

Dagiti Kristiano ket sapasap a namatmati kenni Hesus ket isu ti Dios Anak, ti Dios a nagbalin a tao ken ti mangisalakan ti nagtagitaoan. Gapu iti daytoy, dagiti Kristiano ket sapasapa a mangikungkuna kenni Hesus a ka ni Kristo wenno Mesias.[5] Ti ministro ni Hesus, sakripisio a panakatay, ken ti simmaruno a panagungar, ket kadawyan a maikunkuna a kas ti Ebanghelio a mensahe ("naimbag a damag"). Iti ababa, ti Enbanghelio ket damag iti Dios ti agnanayon a panagabak ti Ama kadagiti dakes ,[6] ken ti kari iti Pannakisalakan ken agnanayon a biag par iti amin a tattao, baben ti nailangitan a grasia.[7]

Iti sanaglubongan dagiti tallo a kadakkelan a grupo iti Kristianidad ket ti Romano Katoliko a Simbaan, ti simbaan ti Dumaya nga Ortodokso, ken dagiti nadumaduma a denominasion iti Protestantismo. Ti Katoliko Romano ken Dumaya nga Ortodokso a patriarkado ket nagsisinada iti Daya–Laud a panagsisina iti 1054 AD, ken ti Protestantismo ket rimsua manipud ti Panagreporma a Protestante iti maika-16 a siglo, a nakisina manipud ti Simbaan a Romano Katoliko.[8]

Pinagibasaran

  1. ^ Χριστιανός "Kristianos" ket maysa a termino a naipayammo Acts 26:28 ti panagilawlawag kadagiti sumursurot kadagiti sursuro ni Hesukristo
  2. ^ Ti kasaaad ti Kristianidad a kas maysa a namatmati ti maysa a dios ket napaneknekan iti, kendagiti nadumaduma pay a nagtaudan, ti Katoliko nga Ensiklopedia (artikulo "Monotheism"); William F. Albright, Manipud ti Bato a Panawen iti Kristianidad; H. Richard Niebuhr; About.com, Rekusos dagiti MOnoteismo a Relihion; Kirsch, Dios a sumupiat kadagiti Dios; Woodhead, Maysa a Pangyuna ti Kristianidad; Ti Columbia nga Electroniko nga Ensiklopedia Monoteismo; Ti Baro a Diksionario iti Kultural a Panakaaamo ti panagbasa ken panagsurat, monoteismo; Baro a Diksionario iti Teolohia, Paul, pp. 496–99; Meconi. "Pagano a Monoteismo iti Naladaw a Taga-ugma". p. 111f.
  3. ^ BBC, BBC—Relihion ken dagiti Etiko566, Kristianidad
  4. ^ The term "Kristiano" (Griego Χριστιανός) ket immuna nga inusar para iti panakareperensia kadagiti disipulo ni Hesus idiay siudad iti Antioch[Acts 11:26] idi agarup a 44 AD, a kayatna a saoen ket "dagiti sumursurot kenni Kristo ". Ti nagan ket inted babaen dagitisaan a Hudio nga agtaeng idiay Antioch, baka ngata daytoy ket para iti panagsuron, kadagiti didipulo ni Hesus. Iti Baro a Tulag dagiti nagan babaen a pinagtawtawagan kaniada ket "kakabsat", "ti mammmati", "napili", "dagiti santo", "namatmati". Ti kasapaan a nairehistro a panagusar ti termino a "Kristianidad" (Griego Χριστιανισμός) ket babaen ni Ignasio iti Antioch, idi agarup a 100 AD. Kitaen ti Elwell/Comfort. Tyndale Diksionariuo ti Biblia, pp. 266, 828
  5. ^ Briggs, Charles A. Ti kammasapulan a Kristiano a pammati: ti nagtaudan, pakasaritaan ken panagipatarus dagiti Apostol ken kredo ti Nisea. Annakni C. Scribner, 1913. Books.Google.com
  6. ^ N. T. Wright, manipud ti Glosario iti Para iti Amin a serie, babaen ti artikulo a "Dagiti panagilawlawag ti Ebanghelio" ni Wright: "Ti kapanunutan iti 'naimbag a damag...'" "...ket kayatna a saoen ti inururay ti nabayag a panagballigi ni YHWH kadagiti kadaksan ken panagisalakanna kadagiti taona." http://thegospelcoalition.org/blogs/trevinwax/2008/09/04/gospel-definitions-nt-wright/
  7. ^ Surat para kadagiti Romano 6:23: "Para kadagiti tangdan iti basol ket panakatay, ngen ti nawara a regalo manipud ti Dios ket agnanayon a biag kenni Apo Hesukristo."
  8. ^ S. T. Kimbrough, ed. (2005). Ti Ortotodokso ken Wesleyana nga Ekritura Scriptural a panagawawat ket pannakasanay. St Vladimir's Seminary Press. ISBN 978-0-88141-301-4.

Plantilia:Link FA Plantilia:Link FA Plantilia:Link FA Plantilia:Link FA