Mula nga agsabsabong

Manipud iti Wikipedia, ti nawaya nga ensiklopedia
(Naibaw-ing manipud iti Magnoliophyta)

Mula nga agsabsabong
Sakup ti panawen: Nasapa a Kretasioagdama, 130–0 Ma
Mabalin a rehistro ti Nasapa a Hurasiko
Panagdumaduma dagiti Angiospermae
Taksonomia urnosen
Pagarian: Plantae
Klado: Tracheophytes
Klado: Spermatophytes
Klado: Angiospermae
Dagiti grupo (APG IV)[1]

Nanjinganthus?

Basalo nga angiospermae

Bugas nga angiospermae

Kapada a nagan

Ti mula nga agsabsabong (angiosperma), wenno makunkuna pay nga Angiospermae Lindl.[5][6] wenno Magnoliophyta, ket isu dagitoy ti kaaduan a grupo dagiti mula ti daga. Dagiti angiospermae ket dagiti agpatpataud iti bukel a mulmula a kasla dagiti gymnospermae ken mabalin a mailasin kadagiti gymnospermae babaen kadagiti serye ti sinapomorpia (naala a pakailasinan). Dagitoy a pakailasinan ket mairaman kadagiti sabong, endospermo iti kaunegan dagiti bukel, ken ti panagpataud kadagiti bunga nga aglaon ti bukbukel. Iti pannakainagan ti kayatna a sawen ti angiosperma ket ti mula nga agpataud ti bukbukel iti kaunegan ti maysa a bungon; isu dagitoy dagiti agbungbunga a mula, urayno dagitoy ket kadawyan a tinawtawagan kadagiti mula nga agsabsabong.

Dagiti tinaudan dagiti mula nga agsabsabong ket nagtaud kadagiti gymnospermae idi agarup a 245–202 a riwriw a tawtawen, ken dagiti immuna a naamammuan nga agsabsabong a mula ket rimsuada idi 140 a riwriw a tawtawen. Kaaduan sagitoy a nagbalbaliw idi las-ud ti Nasapa a Kretaseo ken immadu dagitoy idi agarup a 100 a riwriw a tawtawen, ngem nangsukat kadagiti konipero a kas dagiti kaaduan a kayo idi agarup laeng a 60–100 a tawtawen.

Dagiti nagibasaran[urnosen | urnosen ti taudan]

  1. ^ Angiosperm Phylogeny Group 2016.
  2. ^ Cronquist 1960.
  3. ^ "Indices Nominum Supragenericorum Plantarum Vascularium – M". plantsystematics.org (iti Ingles). Naala idi 28 Agosto 2017.
  4. ^ Takhtajan 1964.
  5. ^ Lindley, J (1830). An Introduction to the Natural System of Botany: Or, A Systematic View of the Organisation, Natural Affinities, and Geographical Distribution, of the Whole Vegetable Kingdom : Together with the Uses of the Most Important Species in Medicine, the Arts, and Rural Or Domestic Economy [Pangyuna iti Natural a Sistema ti Botaniko] (iti Ingles). London: Longman, Rees, Orme, Brown, and Green. pp. xxxvi. doi:10.5962/bhl.title.7551 – babaen ti Biodiversity Heritage Library.
  6. ^ Cantino, Philip D.; Doyle, James A.; Graham, Sean W.; Judd, Walter S.; Olmstead, Richard G.; Soltis, Douglas E.; Soltis, Pamela S.; Donoghue, Michael J. (2007). "Towards a Phylogenetic Nomenclature of Tracheophyta" [Mapan iti Pilohenetiko a Nomenklatura ti Tracheophyta]. Taxon (iti Ingles). 56 (3): E1–E44. doi:10.1002/tax.563001.

Bibliograpia[urnosen | urnosen ti taudan]

Dagiti akinruar a silpo[urnosen | urnosen ti taudan]

Dagiti midia a mainaig iti Mula nga agsabsabong iti Wikimedia Commons
 Mangiraman daytoy nga artikulo iti teksto manipud iti pablaak a mabirukan itan iti dominio a publikoChisholm, Hugh, ed. (1911). "Angiosperms". Encyclopædia Britannica (iti Ingles) (Maika-11 nga ed.). Cambridge University Press.