Terminalia (mula)
| Terminalia | |
|---|---|
| |
| T. catappa | |
Taksonomia 
| |
| Pagarian: | Plantae |
| Klado: | Tracheophytes |
| Klado: | Angiospermae |
| Klado: | Eudicotidae |
| Klado: | Rosids |
| Urnos: | Myrtales |
| Pamilia: | Combretaceae |
| Henero: | Terminalia L.[1] |
| Dagiti sebbangan | |
|
Kitaen ti teksto | |
| Kapada a nagan | |
|
Badamia Gaertn. | |
Ti Terminalia ket ti henero ti dakkel a kaykayo iti agsabsabong a mula iti pamilia ti Combretaceae, a mangbukel kadagiti agarup a 100 a sebbangan a naiwarwaras kadagiti tropikal a rehion iti lubong. Makaala daytoy a henero ti naganna manipud iti Latin iti terminus, a mangibagbaga a dagiti bulong ket agparang iti ngto dagiti busel.
Dagiti linaon
Dagiti napili a sebbangan[urnosen | urnosen ti taudan]
_in_Hyderabad,_AP_W_IMG_0494.jpg)
- Terminalia acuminata (Fr. Allem.) Eichl.
- Terminalia albida Scott-Elliot
- Terminalia altissima – White afara
- Terminalia amazonia (J.F.Gmel.) Exell (T. hayesii, Chuncoa amazonia) – Puraw nga olibae
- Terminalia arbuscula Sw.
- Terminalia archipelagi Coode
- Terminalia arenicola Byrnes
- Terminalia argentea Mart.
- Terminalia arjuna (Roxb. ex DC.) Wight & Arn. (Pentaptera arjuna, Pentaptera glabra) – Arjuna, koha, white marudah
- Terminalia arostrata Ewart & O.B.Davies – Crocodile tree
- Terminalia australis Cambess – Palo amarillo, Tanimbú
- Terminalia avicennioides
- Terminalia bellirica (Gaertn.) Roxb. (Myrobalanus bellirica) – beleric
- Terminalia bentzoe (L.) L. f. (=T. angustifolia, T. bentzoin, T. mauritiana)
- Terminalia bialata (Roxb.) Steud. – Indiano apirak greywood, pirak a greywood
- Terminalia brachystemma
- Terminalia brassii Exell
- Terminalia brownii Fresen.
- Terminalia bucidoides Standley & L.O.Williams
- Terminalia bursarina – Bendee
- Terminalia calamansanai (Blanco) Rolfe
- Terminalia canescens (DC.) Radlk. – Jalool
- Terminalia carolinensis Kaneh.
- Terminalia carpentariae C.T.White
- Terminalia catappa L. – Indiano nga almendaras, tropikal nga almendaras, payong a kayo
- Terminalia chebula Retz. (T. reticulata) – Nangisit a myrobalan, chebulic myrobalan, inknut
- Terminalia cherrieri McKee
- Terminalia ciliata
- Terminalia circumalata F.Muell.
- Terminalia citrina (Gaertn.) Roxb. ex Fleming (=T. arborea)
- Terminalia corticosa (T. mucronata)
- Terminalia cunninghamii C.A.Gardner – Pindan quondong
- Terminalia eddowesii Coode
- Terminalia elliptica Willd. (T. alata, T. tomentosa) – Indian-laurel
- Terminalia eriostachya A.Rich.
- Terminalia ferdinandiana Exell – billygoat plum, Kakadu plum, gubinge
- Terminalia fitzgeraldii C.A.Gardner
- Terminalia foetidissima Griff. (T. ovocarpa)
- Terminalia franchetii Gagnep. (T. triptera)
- Terminalia glabrescens
- Terminalia glaucifolia
- Terminalia grandiflora Benth.
- Terminalia hadleyana W.Fitzg.
- Terminalia hararensis Engl. ex Diels
- Terminalia hecistocarpa Engl. ex Diels
- Terminalia intermedia (A.Rich.) Urban
- Terminalia ivorensis A.Chev. – Idigbo, Black afara, blackbark, brimstone wood, shingle wood
- Terminalia januariensis DC.
- Terminalia kaernbachii Warb. (T. okari) – okari nut
Sabsabong ti T. arjuna - Terminalia kangeanensis Slooten
- Terminalia kuhlmannii Alwan & Stace
- Terminalia kumpaja R.L.Barrett
- Terminalia latifolia Sw.
- Terminalia latipes Benth.
- Terminalia latipes subsp. psilocarpa Pedley (=T. ferdinandiana) – Kakadu plum
- Terminalia littoralis L.
- Terminalia macroptera Guill. & Perr.
- Terminalia microcarpa Decne. (=T. edulis)
- Terminalia muelleri
- Terminalia myriocarpa
Puon ti Terminalia bellirica - Terminalia neotaliala Kayo ti almendaras ti Madagascar
- Terminalia nigrovenulosa Pierre (sinonimo: T. tripteroides Craib[2])
- Terminalia nitens C.Presl
- Terminalia novocaledonica Däniker
- Terminalia oblonga (Ruiz & Pav.) Steud.
- Terminalia oblongata F.Muell.
- Terminalia oblongata subsp. volucris (R.Br. ex Benth.) Pedley (=T. volucris) – Rosewood
- Terminalia obovata
- Terminalia oliveri
- Terminalia paniculata Brandis
- Terminalia parviflora Thwaites
- Terminalia pellucida C.Presl
- Terminalia petiolaris Benth. – Marool
- Terminalia phanerophlebia Engl. & Diels
- Terminalia phellocarpa
- Terminalia phillyreifolia (Van Heurck & Müll.Arg.) Gere & Boatwr.[3]
- Terminalia platyphylla F.Muell.
- Terminalia platyptera F.Muell.
- Terminalia porphyrocarpa
- Terminalia procera Roxb. (=T. copelandii Elmer)
- Terminalia prunioides M.A.Lawson – Purple pod terminalia
Bunga ti T. bellirica - Terminalia reitzii Excell
- Terminalia rerei Coode
- Terminalia richii A.Gray
- Terminalia saffordii Merr.
- Terminalia schimperiana Hochst.
- Terminalia sericea Burch. ex DC. – Pirak a terminalia
- Terminalia sericocarpa – Damson
- Terminalia subspathulata
- Terminalia superba Engl. & Diels – Limba
- Terminalia triflora (Griseb.) Lillo
- Terminalia trifoliata Spreng.
- Terminalia volucris Benth.
_hanging_fruit_at_23_Mile,_Duars,_WB_W_IMG_5902.jpg)
Dagiti dati a naikabil ditoy[urnosen | urnosen ti taudan]
- Bucida molinetii (M.Gómez) Alwan & Stace (as T. molinetii M.Gómez)
- Combretum erythrophyllum (Burch.) Sond. (as T. erythrophylla Burch.)[4]
Dagiti ladawan[urnosen | urnosen ti taudan]
Bulbulong ti Terminalia bellirica a kankanen babaen ti semilooper manipud iti pamilia ti Noctuidae
Bulbulong ti T. bellirica a kankanen babaen ti semilooper manipud iti pamilia ti Noctuidae
Sabsabong ti T. catappa
Ti T. pallida iti bakir ti Talakona, iti Distrito ti Chittoor iti Andhra Pradesh, India.
Ti T. pallida iti bakir ti Talakona, iti Distrito ti Chittoor iti Andhra Pradesh, India
Bulbulong ken sabsabong ti T. porphyrocarpa
Bulbulong ken sabsabong ti T. porphyrocarpa
Ti Terminalia mantaly kas kayo ti kalsada iti Hong Kong
Ti T. mantaly kas makita iti Bangalore
_in_Hyderabad,_AP_W_IMG_0495.jpg)
Dagiti nagibasaran[urnosen | urnosen ti taudan]
- ^ a b "Genus: Terminalia L." Germplasm Resources Information Network. United States Department of Agriculture. 2007-10-05. Naiyarkibo manipud iti kasisigud idi 2012-10-11. Naala idi 2011-02-03.
- ^ The Plant list (naala idi 5 Hulio 2018)
- ^ POWO: Terminalia phillyreifolia (Van Heurck & Müll.Arg.) Gere & Boatwr. (naala idi 24 Septiembre 2018)
- ^ "GRIN Species Records of Terminalia". Germplasm Resources Information Network. United States Department of Agriculture. Naala idi 2011-02-03.
Dagiti akinruar a silpo[urnosen | urnosen ti taudan]
Midia a mainaig iti Terminalia (mula) iti Wikimedia Commons
Datos a mainaig iti Terminalia iti Wikispecies
