Sideroxylon
Bully trees | |
---|---|
Sideroxylon persimile | |
Taksonomia | |
Pagarian: | Plantae |
Klado: | Tracheophytes |
Klado: | Angiospermae |
Klado: | Eudicotidae |
Klado: | Asterids |
Urnos: | Ericales |
Pamilia: | Sapotaceae |
Subpamilia: | Sapotoideae |
Tribu: | Sideroxyleae |
Henero: | Sideroxylon L.[1] |
Sebbangan-kita | |
Sideroxylon inerme | |
Kapada a nagan[4] | |
|
Ti Sideroxylon ket ti henero dagitikayo iti pamilia ti Sapotaceae nga impalawag a kas maysa a henero babaen ni Linnaeus idi 1753.[3][5] Kolektiboda nga ammo iti Ingles iti bully trees. Ti kadawyan a nagan ket naala manipud kadagiti balikas a Griego iti σιδηρος (sideros), a ti kayatna a sawen ket "landok", ken ξύλον (xylon), a ti kayatna a sawen ket "kayo."[6]
Pannakaiwarwaras
[urnosen | urnosen ti taudan]Kangrunaan a naiwarwaras ti henero iti Amianan ken Abagatan nga Amerika, ngem mabirukan pay iti Aprika, Madagascar, akin-abagatan nga Asia, ken dagiti nadumaduma nga oseaniko nga isla.[4] Adda dagiti sumagmamano a sebbangan, a kas ti gum bully (S. lanuginosum), S. tenax, ken buckthorn bully (S. lycioides), ket mabirukan kadagiti subtropikal a lugar ti Amianan nga Amerika. Ti kaikaisuna a sebbangan ti Abagatan nga Aprika, ti white milkwood (S. inerme), ket mainaig kadagiti tallo a tawid a sitio, ken dagitoy nga indibidual ket nairangarangda a nailian a monumento gapu ti karkarna a kapautda.[7][8]
Ekolohia
[urnosen | urnosen ti taudan]Adda dagiti nadumaduma a sebbangan a nagbalinen a karkarna gapu ti panagpukan ti kayo ken dagiti sabali pay a porma ti panagdadael iti habitat. Ti Tambalacoque (S. grandiflorum, sin. Calvaria major) ti Mauritius ket naapektaran idi babaen ti pannakaungaw dagiti billit a nangiwarwaras kadagiti bukel; daytoy ket naisingasing idi a ti intero a sebbangan ket nagdepdepende iti dodo (Raphus cucullatus) para iti dayta a paggep ken ganggani a nagbalinen a biktima ti agkadua a pannakaungaw, ngem saan a husto daytoy.[9][10]
Dagiti sebbangan
[urnosen | urnosen ti taudan]- Dagiti naawat a sebbangan[4]
- Sideroxylon acunae (Borhidi) T.D.Penn. – Kuba
- Sideroxylon alachuense L.C.Anderson – Florida
- Sideroxylon altamiranoi (Rose & Standl.) T.D.Penn. – Hidalgo, Querétaro
- Sideroxylon americanum (Mill.) T.D.Penn. – Yucatan, West Indies
- Sideroxylon anomalum (Urb.) T.D.Penn. – Barahona
- Sideroxylon beguei Capuron ex Aubrév. – Madagascar
- Sideroxylon bequaertii De Wild. – Zaïre
- Sideroxylon betsimisarakum Lecomte – Madagascar
- Sideroxylon borbonicum A.DC. – Réunion
- Sideroxylon boutonianum A.DC. – Mauritius
- Sideroxylon bullatum (R.A.Howard & Proctor) T.D.Penn. – Hamaika
- Sideroxylon canariense Leyens, Lobin & A.Santos – Canary Is
- Sideroxylon cantoniense Lour. – SE China
- Sideroxylon capiri (A.DC.) Pittier – Mesoamerika, West Indies
- Sideroxylon capuronii Aubrév. – Madagascar
- Sideroxylon cartilagineum (Cronquist) T.D.Penn. – Sinaloa, Jalisco, Guerrero
- Sideroxylon celastrinum (Kunth) T.D.Penn. – Texas, Mesoamerika, Colombia, Venezuela, Kuba, Bahamas
- Sideroxylon cinereum Lam. – Mauritius
- Sideroxylon contrerasii (Lundell) T.D.Penn. – Mesoamerika
- Sideroxylon cubense (Griseb.) T.D.Penn. – West Indies
- Sideroxylon discolor Radcl.-Sm. – Socotra
- Sideroxylon dominicanum (Whetstone & T.A.Atk.) T.D.Penn. – Republika a Dominikano
- Sideroxylon durifolium (Standl.) T.D.Penn. – Chiapas, Belis
- Sideroxylon ekmanianum (Urb.) Bisse, J.E.Gut. & Iglesias – Kuba
- Sideroxylon eriocarpum (Greenm. & Conz.) T.D.Penn. – Oaxaca
- Sideroxylon eucoriaceum (Lundell) T.D.Penn. – Veracruz, Guatemala
- Sideroxylon eucuneifolium (Lundell) T.D.Penn. – Guatemala
- Sideroxylon excavatum T.D.Penn. – Guerrero, Oaxaca
- Sideroxylon fimbriatum Balf.f. – Socotra
- Sideroxylon floribundum Griseb. – Belize, Guatemala, Hamaika
- Sideroxylon foetidissimum Jacq. – West Indies, Abagatan a Mehiko, Guatemala, Belis, Florida
- Sideroxylon galeatum (A.W.Hill) Baehni – Rodrigues
- Sideroxylon gerrardianum (Hook.f.) Aubrév. – Madagascar
- Sideroxylon grandiflorum A.DC. – Mauritius
- Sideroxylon hirtiantherum T.D.Penn. – Guatemala, Honduras
- Sideroxylon horridum (Griseb.) T.D.Penn. – Kuba, Cayman Is
- Sideroxylon ibarrae (Lundell) T.D.Penn. – Baja Verapaz
- Sideroxylon inerme L. – Africa (manipud iti Somalia aginggana iti Cape Province), Aldabra, Juan de Nova I
- Sideroxylon jubilla (Ekman ex Urb.) T.D.Penn. – Kuba
- Sideroxylon lanuginosum Michx. – - Estados Unidos (AZ to SC + KY),[11] NE Mehiko
- Sideroxylon leucophyllum S.Wats. – Baja California, Sonora
- Sideroxylon lycioides L. – buckthorn bully – Estados Unidos (TX to DE)[12]
- Sideroxylon macrocarpum (Nutt.) J.R.Allison – Georgia
- Sideroxylon majus (Gaertn.f.) Baehni Réunion
- Sideroxylon marginatum (Decne. Ex Webb) – Cape Verde
- Sideroxylon mascatense (A. DC.) T.D. Penn. – manipud iti Etiopia aginggana iti Pakistan
- Sideroxylon mirmulans R.Br. – Madeira
- Sideroxylon moaense (Bisse & J.E.Gut.) J.E.Gut. – Kuba
- Sideroxylon montanum (Sw.) T.D.Penn. – Hamaika
- Sideroxylon nadeaudii (Drake) Smedmark & Anderb. – Tahiti
- Sideroxylon nervosum Wall. ex G.Don – Myanmar
- Sideroxylon obovatum Lam. – West Indies, Venezuela
- Sideroxylon obtusifolium (Roem. & Schult.) T.D.Penn. – manipud iti Veracruz aginggana iti Paraguay
- Sideroxylon occidentale (Hemsl.) T.D.Penn. – Baja California, Sonora
- Sideroxylon octosepalum (Urb.) T.D.Penn. – Clarendon
- Sideroxylon oxyacanthum Baill. – Etiopia, Eritrea, Saudi Arabia
- Sideroxylon palmeri (Rose) T.D.Penn. – Mehiko
- Sideroxylon peninsulare (Brandegee) T.D.Penn. – Baja California
- Sideroxylon persimile (Hemsl.) T.D.Penn. – Mesoamerica, Colombia, Venezuela, Trinidad
- Sideroxylon picardae (Urb.) T.D.Penn. – Hispaniola
- Sideroxylon polynesicum (Hillebr.) Smedmark & Anderb. – Hawaii, Rapa-Iti
- Sideroxylon portoricense Urb. – Mesoamerica, Greater Antilles
- Sideroxylon puberulum A.DC. – Mauritius
- Sideroxylon reclinatum Michx. – Estados Unidos (LA, MS, AL, GA, FL, SC)[13]
- Sideroxylon repens (Urb. and Ekman) T.D.Penn. – Hispaniola
- Sideroxylon retinerve T.D.Penn. – Honduras
- Sideroxylon rotundifolium (Sw.) T.D.Penn. – Hamaika
- Sideroxylon rubiginosum T.D.Penn. – Republika a Dominikano
- Sideroxylon salicifolium (L.) Lam. – West Indies, Mesoamerika, Florida
- Sideroxylon saxorum Lecomte – Madagascar
- Sideroxylon sessiliflorum (Poir.) Capuron ex Aubrév. – Mauritius
- Sideroxylon socorrense (Brandegee) T.D.Penn. – Socorro I
- Sideroxylon st-johnianum (H.J.Lam & B.Meeuse) Smedmark & Anderb. – Henderson I
- Sideroxylon stenospermum (Standl.) T.D.Penn. – Mesoamerika
- Sideroxylon stevensonii (Standl.) Standl. & Steyerm. – Chiapas, Belis, Guatemala
- Sideroxylon tambolokoko Aubrév. – Madagascar
- Sideroxylon tenax L. – Estados Unidos (FL, GA, SC, NC)[14]
- Sideroxylon tepicense (Standl.) T.D.Penn. – Mesoamerika
- Sideroxylon thornei (Cronquist) T.D.Penn. - Estados Unidos (FL, GA, AL)[15]
- Sideroxylon verruculosum (Cronquist) T.D.Penn. – Mexico
- Sideroxylon wightianum S.Mori – Guizhou, Yunnan, Guangdong, Bietnam
Dati a naikabil ditoy
[urnosen | urnosen ti taudan]- Argania spinosa (L.) Skeels (kas S. spinosum L.)[16]
- Micropholis acutangula (Ducke) Eyma (kas S. acutangulum Ducke)[16]
- Micropholis crassipedicellata (Mart. & Eichler ex Miq.) Pierre (kas S. crassipedicellatum Mart. & Eichler ex Miq.)[16]
- Micropholis guyanensis (A.DC.) Pierre (kas S. guyanense A.DC.)[16]
- Micropholis rugosa (Sw.) Pierre (kas S. rugosum (Sw.) Roem. & Schult.)[16]
- Olinia ventosa (L.) Cufod. (kas S. cymosum L.f.)[16]
- Planchonella australis (R.Br.) Pierre (kas S. australe (R.Br.) Benth. & Hook.f. ex F.Muell.)[16]
- Planchonella costata (Endl.) Pierre (kas S. costatum (Endl.) F.Muell.)[16]
- Planchonella eerwah (F.M.Bailey) P.Royen (kas S. eerwah F.M.Bailey)[16]
- Pouteria elegans (A.DC.) Baehni (kas S. elegans A.DC.)[16]
- Pouteria macrantha (Merr.) Baehni (kas S. macranthum Merr.)[16]
- Pouteria sapota (Jacq.) H.E.Moore & Stearn (kas S. sapota Jacq.)[16]
- Pouteria reticulata (Engl.) Eyma (kas S. uniloculare Donn.Sm.)[16]
- Synsepalum dulcificum (Schumach.) Daniell (kas S. dulcificum (Schumach.) A.DC.)[16]
Dagiti nagibasaran
[urnosen | urnosen ti taudan]- ^ "Genus: Sideroxylon L." Germplasm Resources Information Network. United States Department of Agriculture. 2009-09-30. Naiyarkibo manipud iti kasisigud idi 2012-10-04. Naala idi 2010-11-01.
- ^ lectotype designated by Baillon, Bull. Mens. Soc. Linn. Paris 908 (1891)
- ^ a b Tropicos, Sideroxylon L.
- ^ a b c Kew World Checklist of Selected Plant Families
- ^ Linnaeus, Carl von. 1753. Species Plantarum 1: 192-193 in Latin
- ^ Gledhill, D. (2008). The Names of Plants (4 nga ed.). Cambridge University Press. p. 352. ISBN 978-0-521-86645-3.
- ^ Flora of North America, Vol. 8 Page 236, Bully, Sideroxylon Linnaeus, Sp. Pl. 1: 192. 1753; Gen. Pl. ed. 5, 89. 1754.
- ^ Flora of China, Vol. 15 Page 212, 铁榄属 tie lan shu Sinosideroxylon (Engler) Aubreville, Adansonia, n.s. 3: 32. 1963.
- ^ Witmer, M. C.; A. S. Cheke (1991). "The dodo and the tambalacoque tree: an obligate mutualism reconsidered". Oikos. 61 (1): 133–137. doi:10.2307/3545415.
- ^ Hershey, D. R. (2004). "The widespread misconception that the tambalacoque absolutely required the dodo for its seeds to germinate". Plant Science Bulletin. 50: 105–108.
- ^ Biota of North America Program 2013 county distribution map, Sideroxylon lanuginosum
- ^ Biota of North America Program 2013 county distribution map, Sideroxylon lycioides
- ^ Biota of North America Program 2013 county distribution map, Sideroxylon reclinatum
- ^ Biota of North America Program 2013 county distribution map, Sideroxylon tenax
- ^ Biota of North America Program 2013 county distribution map, Sideroxylon thornei
- ^ a b c d e f g h i j k l m n "GRIN Species Records of Sideroxylon". Germplasm Resources Information Network. United States Department of Agriculture. Naala idi 2010-09-10.[permanente a natay a silpo]
Dagiti akinruar a silpo
[urnosen | urnosen ti taudan] Dagiti midia a mainaig iti Sideroxylon iti Wikimedia Commons
Dagiti datos a mainaig iti Sideroxylon iti Wikispecies
- "Sideroxylon". Integrated Taxonomic Information System.